Kultura odjevanja na izmaku kasnosrednjovjekovnog, a na početku novovjekovnog razdoblja ubraja se u onaj dio kulture življenja u Splitu kojemu sjaj i raskoš pokušava potisnuti jasnoću i sklad proporcija nadolazećeg stila. U nastojanju da na odjevnim predmetima ostavi trag bujanja ideja, a kičenim detaljem osvoji plohu i crtu., srednjovjekovni izraz posustaje pred renesannsnim veličanjem prirodno skladnih i proporcijskih zakonitosti unutar splitske, sve jače konzervativne sredine. Na nakitnim predmetima se kreativna snaga gotike ugušila pod snagom slobodnog izraza. Rano renesansna kreacija nastavljala je s korištenjem sitnih, urezanih, filigramski ili cizelirano obrađenih geometrijskih i cvijetnih uzoraka na općenito masivnijem predmetu u korist " kulta individualnosti". Stoga je primjenjena estetika varirala u stilu odjevanja i kićenja Splićana.
U potrazi za materijalnim dokazima o samoj odjeći , stilu odjevanja i korištenju nakitnih predmeta u drugoj polovici 15. i prvoj polovici 16. stoljeća neiscrpno vrelo pružaju nam inventari splitskog plemstva, ženidbeni ugovori, mirazi i ostavštine. Arhivske navode teško je moguće povezati s materijalnim ostacima. Njihove potvrde nalazimo na slikarskim i kiparskim ostvarenjima kako domaćih tako i mletačkih majstora te arheološkim nalazima pa su oni neraskidivi pokazatelj senzibiliteta splitske sredine koja ih je naručivala.
Život kršćanskog, gotičko -renesansnog Splita bio je u svim svojim odnosima prožet religijskim predodžbama. Podređenost crkvenom bogoslužju, izrazima pobožnosti i zagovornicima izmoljenih dobročinstava očitovala se na liturgijskom ruhu i ostalim tekstilnim kultnim predmetima
Između tekstilnih dragocijenosti u fundusu riznice splitske prvostolnice, središtu nadbiskupije i izravne slijednice drevne salonitanske nadbiskupije izdvajaju se dvije misnice iz sredine i kraja 15. stoljeća te dvije dalmatike iz sredine 16. stoljeća. Ovo ruho posjeduje na prednjim i stražnjim strana izuzetna, figurativna ostvarenja slikanja s iglom. Dominiraju tehnike sviloveza i zlatoveza te bodovi: položeni, plosni, lančani, atlasni, potamljenog zlata i biserni bod. Na ovim predmetima dominira srednja gama boja koja s ikonografskim atributima dobiva na simboličkom značenju. Izbor svetaca podređen je štovanju Majke Božje čije mjesto je obavezno u sjecištu našivka koji tvori križ ili na vrhu simetrale poleđina misnica. Izbor svetaca sukladan je uvriježenom štovanju istih na splitskom, sakralnom itinereru. Na dalmatikama se ukrasni našivak razvija vodoravno u dva pojasa s naglašenim reljefnim zlatovezom na obje strane. Ikonografsku lepezu čine likovi svetaca- mučenika rane crkve, apostola i crkvenih otaca raspoređenih u parovima.
Očuvanost ovog dijela tekstilne baštine zajedno s predmetima kićenja sažimaju bremenito vrijeme u Splitu, za života apoteoze vremena Marka Marulića.
Vjekoslava Sokol