Papalićeva ulica

Od utemeljenja do 1992. godine, kada se prvi put u svojoj povijesti Muzej grada Splita otvara javnosti cjelovitim stalnim postavom, na dvije lokacije u gradu bio je predstavljen samo djelomični izbor muzejskog fundusa. Godine 1925, uz veliku čitaonicu Gradske biblioteke, u dvjema sobama drugog kata palače Bernardi ustanovljen je Muzejsko-historijski odjel koji će prerasti u samostalnu ustanovu, a nakon velike kulturno-povijesne izložbe priređene u povodu 500. obljetnice rođenja Marka Marulića, Muzej je 1952. godine svečano otvoren javnosti u jedinstvenoj Papalićevoj palači gdje je prikazan samo maleni dio bogate splitske prošlosti.
Današnji izbor muzejskih izložaka kronološki prati vrlo dugi povijesni i prostorni razvitak Splita kroz graditeljsku i kulturno-umjetničku djelatnost. Da bi se dinamizirao i osuvremenio sadašnji postav, koji uostalom nije nikada potpuno dovršen, potrebne su stanovite preinake u vidu slikovitijeg interdisciplinarnog prezentiranja povijesti grada. Vođeni tom muzeološkom idejom namjeravamo djelomice promijeniti i nadopuniti stalni izbor izložaka.
U sklopu Muzeja od 2002. godine otvoren je novi galerijski prostor u kojem se priređuju izložbe raznovrsna sadržaja.
Muzej priređuje izložbe ne samo u gradu Splitu i drugim gradovima Hrvatske, nego i u inozemnim muzejskim ustanovama i drugim kulturnim institucijama.
Izložbe priređene u Rimu i Anconi, gradu prijatelju Splita, u Trei, Pescari, Cervii kod Ravenne, u najvećem talijanskom svetištu Loretu, u Alcalá de Henares kod Madrida u Španjolskoj, rodnome mjestu velikoga španjolskog pisca Cervantesa, prikazale su dio bogate splitske kulturne baštine. Najvrjednije što je nakon svih gostovanja ostalo jest zadovoljstvo uspješnom promocijom Hrvatske u sredinama s bogatom kulturnom prošlosti, kao što su Italija i Španjolska koje nas još uvijek nedovoljno poznaju.
Muzej sudjeluje i u organiziranju raznih znanstvenih skupova i seminara koji se odvijaju u svečanoj gotičkoj dvorani na prvom katu.
Rad Muzeja grada Splita uz kataloge i ostala izdanja predstavljen je na WEB stranicama (www.mgst.net), a izrađuje se i CD ROM s podacima o njegovoj djelatnosti, informacijama i izlošcima, uz brojne muzejske fotografije o stalnom postavu i njegovim eksponatima.
Među najvažnijim ciljevima je i Galerija posvećena životu i djelu Emanuela Vidovića jednog od najznačajnijih hrvatskih slikara.
Ideja o osnutku Galerije Vidović u umjetnikovu rodnom gradu rođena je neposredno nakon njegove smrti, 1953. godine, ali je zbog nedostatka interesa i financijskih sredstava neprestano odgađana. Premda su sanacija i proširenje Muzeja grada Splita, započeti 1982. godine, uključivali i uređenje Galerije Vidović kao treće faze obnove muzejskog sklopa, radovi nikad nisu započeti. Obnova Muzeja zaustavljena je 1992. godine nakon što su preuređeni izložbeni prostori.
Muzej je 1999. godine priredio izložbu “Privremeni postav galerije Emanuel Vidović” da bi podsjetio javnost na još uvijek neriješen problem smještaja Vidovićevog slikarskog naslijeđa. Konačno, 2002. godine, gradske vlasti donose odluku o dodjeli klasicističke palače na Poljani kraljice Jelene kraj Srebrnih vrata Muzeju grada radi preuređenja u Galeriju Vidović.
Izrada arhitektonskog projekta povjerena je zagrebačkom arhitektu Željku Kovačiću, a Poglavarstvo grada Splita i Ministarstvo kulture osigurali su sredstva za početak radova na uređenju Galerije. Tim činom otvorenje Galerije Vidović u sastavu Muzeja grada Splita postaje bliska stvarnost.


Goran Borčić