• Informations/Contact [EN]

Pozivamo Vas na otvorenje izložbe “SPLITSKI GRBOVI – Kameni grbovi iz Muzeja grada Splita“

+++++++++++++

Otvorenje izložbe biti će u Noći muzeja, dana 01. veljače 2019. godine u 19,00 sati (Muzej grada Splita).

Izložbom kamenih grbova koji se čuvaju u muzeju po prvi put se predstavlja baština grada Splita zapisana u kamenu kroz sačuvane gradske grbove, obiteljske, odnosno grbove plemićkih i građanskih obitelji i crkvene grbove.

Ukupno je pet različitih muzejskih prostora obuhvaćenih izložbom i to dvorana za povremene izložbe u prizemlju Muzeja uz mogućnost posjeta izloženih grbova kroz stalni postav od dvorišta i lođe muzeja, izdvojenih cjelina gradskih grbova i obiteljskih grbova obitelji Marulić do prostora terase na prvome katu.

Obrađen je pedeset i jedan muzejski grb, od kojih većina predstavlja odlično sačuvane grbove koji su se nekada nalazili na splitskim zgradama i objektima ili grbove sačuvane djelomično, a opet kao dio nekog objekta i arhitekture.

Autorica izložbe je viša kustosica Muzeja grada Splita Elvira Šarić Kostić.  Autori likovnog postava su viši restaurator Mirko Gelemanović i restauratorica Helena Tresić Pavićić.

Vezano za izložbu osmišljen je cijeli program događanja i raznih aktivnosti koje pridonose sadržajnosti i interaktivnosti izložbe.

Više o pojedinim grbovima moći ćete saznati na našim web i facebook stranicama.

Veselimo se Vašem dolasku na izložbu!

 

Više o izložbi:

Zbirka grbova kao podzbirka Zbirke kamenih spomenika Muzeja grada Splita, sastoji se od povijesnih državnih obilježja, gradskih grbova, grbova predstavnika vlasti, plemićkih i obiteljskih grbova te grbova crkvenih dostojanstvenika koji su obilježavali i ukrašavali pročelja javnih i obiteljskih zgrada, dijelove palača, krune bunara, prozore i crkve, crkvene zvonike ili nadgrobne ploče.

 

Grbovi su obojeni znakovi, odnosno likovi, koji se najprije javljaju na štitovima ratnika – križara koji su takva znamenja donijeli na svojim štitovima vraćajući se iz prve križarske vojne 1099. godine, i postupno postaju njihovi trajni simboli, a zatim nasljedni simboli njihovih potomaka. Na razvoj i širenje grbova utjecali su viteški turniri. U starijoj dalmatinskoj heraldici grb se uglavnom sastojao samo od štita s heraldičkim likovima, a drugi dijelovi grba se javljaju u kasnijim stoljećima.

 

Poznato je da je Split imao neke od najstarijih grbova među ostalim dalmatinskim gradovima. Ponosan što je sagrađen među zidinama palače velikog rimskog imperatora, Split za svoj grb nije izabrao lik svog sveca i zaštitnika sv. Dujma, kao većina dalmatinskih gradova, već sliku utvrđenog grada – Dioklecijanove palače –  u kojoj se razvio srednjovjekovni grad.

 

Nije samo gradska uprava naručivala izradu heraldičkih znamenja i ukrašavala kneževu palaču, Vijećnicu, fortifikacijske objekte, gradska vrata nego su i knezovi, predstavnici mletačkog patricijata i crkveni dostojanstvenici ukrašavali pročelja zgrada, bunarske krune, prozore i nadgrobne ploče.

 

Grbove kao znakove svoje obitelji ističe i gradsko plemstvo. Njima se ukrašavaju portali, umeću se na bogato isklesane bifore, kapitele i druga mjesta arhitektonske dekoracije objekta, sve s prepoznatljivim odlikama stila u kojem su nastali.

 

Neke grbove su klesali poznati majstori kao Juraj Dalmatinac i Nikola Firentinac, ali velika većina uglavnom je klesana rukom nepoznatih domaćih majstora. Od poznatih splitskih obitelji u zbirci Muzeja grada Splita su zastupljeni grbovi obitelji Marulić, Papalić, Kavanjin, Komulović, Cipci. U Muzeju se čuvaju i grbovi sa znakovima biskupske časti (križ ili mitra iznad samog grba), a to su grbovi splitskih nadbiskupa Bartolomeja Zabarelle, Lovre Zane i  skradinskog i trogirskog biskupa Tome Nigrisa.

 

Rad je prilog proučavanju heraldičke baštine kao značajnog povijesnog izvora za kulturnu baštinu grada Splita. Iz primjera heraldičke građe iz fundusa Muzeja, a uz novije rezultate proučavanja grbova namjera je stručnoj i široj javnosti ukazati na značenje kamenih grbova koji se čuvaju u Muzeju grada Splita. (viša kustosica: Elvira Šarić Kostić)