• Informations/Contact [EN]

Izložba Mletački kaštel u Splitu  – Priča o kamerlengu i kaštelanu

IMG_3841 (1)

Ilustracija: R. Jozić           Foto: Z. Sunko

 

Mletačka Republika 1441. godine propisuje uredbu o imenovanju kaštelana i njegovim dužnostima u kaštelima Šibenika, Splita, Trogira, Kotora i Feltra u sjevernoj Italiji u svrhu kvalitetnije obrane te se pretpostavlja da je do tada i završila gradnja kaštela u Splitu. Kaštel je sagrađen i dovedena je posada kojoj je na čelu kaštelan koji je bio državni kamerlengo (rizničar), a i stanovao je u kaštelu.

Brinuo se o državnom novcu, za razliku od blagajnika kojeg je biralo gradsko Veliko vijeće i koji je vodio komunalne prihode i rashode. Isplaćivao je plaće i vodio poslovne knjige koje je davao na uvid knezu s kojim je suodlučivao. Nadzirao je trgovinu soli kao najznačajniji resurs, ali sam nije smio sudjelovati u trgovačkim poslovima.

Kamerlengo je ujedno bio kaštelan, upravitelj gradskog kaštela. U izvorima se više puta navodi kao potknez. Kamerlengo je prisustvovao sjednicama Velikog vijeća, posebno u odsustvu kneza ili u slučaju njegove smrti.

Kao zapovjednici utvrda birani su u mletačkom Velikom vijeću najprije na dvije, a poslije im je mandat produžen na četiri godine. Dva mjeseca prije isteka roka mandata birali bi se nasljednici, trenutni kaštelan bi obavezno obavio primopredaju s novoimenovanim kaštelanom, a zapisnik se dostavljao u Veneciju.

Kaštelan i njegov pomoćnik morali su se stalno nalaziti u utvrdi koja im je povjerena, a ako kaštelan nije imao pomoćnika, nije smio napustiti utvrdu bez odobrenja Venecije. U slučaju nepridržavanja i napuštanja utvrde bez odobrenja, bili bi novčano kažnjeni u vrijednosti od 100 dukata. Kaštelan je odgovarao za utvrdu svojim životom i nije ju smio predati neprijatelju po cijenu glave.

U okolnostima kada kaštel gubi značenje zbog borbi s Osmanlijama i nakon gradnje bedema i bastiona, dužnost kaštelana svodi se sve više na protokolarne stvari.

Predstavljajući državu kamerlengo je morao nositi dugu crvenu odjeću i dugu halju – mletačku togu. Dopisom 1675. godine koji je uputio providur Pietro Civran (1673. – 1675.) splitskom knezu Giacomu Loredanu (1673. – 1675.), a temeljem dukale iz 1640. godine, rizničaru je određeno nošenje duge crvene odjeće prigodom javnih svečanosti koje uključuju i misu ukoliko uzvanik želi dobiti pripadajuće mjesto.

Kamerlengo je stanovao u kaštelu na obali. Na zapadnoj strani kaštela uz zapadnu i Veliku kulu nalazio se stan, odnosno kuća kamerlenga te kapela, s istočne strane. Ostali prostori u unutrašnjosti kaštela služili su kao kvartir za vojnike i stan za zapovjednika.

U susjednom Trogiru 1580. godine prvi put se spominje kaštel kao sjedište kamerlenga, a u kasnom 18. stoljeću navodi se stan u sjevernom nizu kuća unutar kaštela koje su danas srušene kao i u Splitu, samo što je za Trogir specifično da je naziv službe postao sinonim za trogirski gradski kaštel kao objekt.

 

____

Organizator izložbe je Muzej grada Splita i ravnateljica Branka Brekalo. Autorica izložbe je viša kustosica Elvira Šarić Kostić, a autorica oblikovanja postava je restauratorica Helena Tresić Pavičić.

Izložba se može razgledati u Muzeju grada Splita od ponedjeljka do petka od 9 do 17 sati, subotom i nedjeljom od 10 do 14 sati.

U sklopu izložbe Mletački kaštel u Splitu organizirana su besplatna stručna vodstva po izložbi i to za naredni tjedan u slijedećim terminima: utorkom, srijedom i četvrtkom u 10,30 i 12,30 sati uz obveznu najavu na tel. 021 360 171 ili na e-mail: muzej.grada.splita@mgst.net /obavezno navedite potrebne podatke/. Stručnom vodstvu po izložbi istovremeno mogu prisustvovati najviše tri osobe.

Posjet će biti organiziran u skladu sa preporukama HZJZ i odlukama Nacionalnog stožera civilne zaštite.

 

I dalje pratite naše objave na webu i društvenim mrežama…