• Informations/Contact [EN]

Predavanje „Hrvatska municipalna veksilologija i zastave grada Splita“

IMG_6950 copy

Poštovane, poštovani,

Muzej grada Splita poziva Vas na predavanje

pukovnika dr. sc. Željka Heimera, predsjednika Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva, Zagreb

„Hrvatska municipalna veksilologija i zastave grada Splita“

u petak, 26. travnja 2019. godine s početkom u 12.00 sati u Gotičkoj dvorani Muzeja grada Splita.

Predavanje je priređeno u sklopu izložbe Muzeja grada Splita Splitski grbovi – Kameni grbovi iz Muzeja grada Splita i uvodno predavanje pod naslovom Grbovi grada Splita održati će autorica muzejske izložbe Elvira Šarić Kostić, viša kustosica Muzeja grada Splita.

O TEMI:

Veksilologija je proučavanje zastava i njihove uloge u društvu u svim njihovim pojavnostima, a municipalna veksilologija bavi se zastavama jedinica lokalne samouprave, županija, gradova i općina. Povijest municipalne veksilologije u Hrvatskoj uglavnom je još uvelike neistražena i do sada su zabilježene povijesne zastava iz raznih razdoblja od 13. do 20. stoljeća za dvadesetak hrvatskih gradova i poneku općinu. Zanimljivo je da je razvoj zastava često tekao različito od razvoja gradskih grbova.

Povijest veksilologije Splita također je uvelike još neotkrivena, no već znamo da je izuzetno zanimljiva i bogata, od najstarijih zastava povezanih s knezovima Bribirskim, preko zabilježenih spomena zastava s početka 19. stoljeća, do trobojne gradske zastave iz 1882. i suvremenog razvoja u 20. stoljeću.

Pukovnik dr. sc. Heimer predstavit će u svojem predavanju bogat i raznolik razvoj zastava u Hrvatskoj kroz povijest i usporediti ga s razvojem u Splitu i splitskoj publici ukazati na neke specifičnosti splitskih zastava i istaknuti njihovu vrijednost kao dio hrvatske heraldičke i veksilološke baštine.

O PREDAVAČU:

Pukovnik dr. sc. Željko Heimer, dipl. inž. elektrotehnike, djelatni časnik Oružanih snaga Republike Hrvatske. Doktorirao na Filozofskom fakultetu 2013. s temom „Identitet Oružanih snaga Republike Hrvatske iskazan zastavama u Domovinskom ratu i nakon njega“. Član je više međunarodnih i nacionalnih znanstvenih i stručnih udruga heraldičara i veksilologa. Odlikovan je s više hrvatskih odlikovanja i međunarodnih nagrada, među kojima treba istaknuti počasni naslov „Laureate of Federation“ Međunarodne federacija veksiloloških udruga 2017.

Jedan od inicijatora osnivanja Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva (HGZD) http://www.hgzd.hr 2006. i njegov prvi predsjednik te urednik polugodišnjaka „Grb i zastava”. Objavio je monografije o grbovima i zastavama Hrvatske (Leykam International, Zagreb, 2008.) i Zagreba (2009. istog izdavača), studiju „Sintaksa suvremenog hrvatskog heraldičkog blazona“ (2016.) te dvije monografije u SAD (2017.) koje se temelje na disertaciji. Autor je niza znanstvenih, stručnih i popularizirajućih članaka u domaćim i inozemnim časopisima.

VIŠE O PREDAVANJU:

Već iz najstarijih slikanih i pisanih izvora zna se da gradske komune od pamtivijeka koriste simbole svoje zajednice, među kojima istaknuto mjesto imaju i zastave. Split u tome nije iznimka, a zastave koje se vežu za Split bilježe se barem od početka 16. stoljeća, prikazane na pomorskim navigacijskim kartama. Razvoj zastava gradskih komuna na području Hrvatske vrlo je raznolik, pa na spomene gradskih zastava jadranskih gadova nalazimo u pisanim izvorima 13. stoljeća, a nedugo kasnije na pomorskim se kartama od 14 st. pojavljuju zastave naših najznačajnijih luka odnosno njihovih feudalnih gospodara. I statuti tih komuna narijetko spominju obavezu brodova da ističu zastave prilikom ulaska u luku (npr. Senjski statut).

Pojavom heraldike i njezinog sustava identitetskih simbola, to se preslikava i na zastave, ali nikada u postupnosti, pa se na zastavama pojavljuju i sveci zaštitnici te druge štovane ikone, razni drugi neheraldički simboli, zastave vojnog porijekla s natpisima i vojničkom simbolikom, kao i specifične pomorske zastave jednostavnog izgleda radi lakše identifikacije iz daljine na moru. Te se modernizacijom, centralizacijom države i buđenjem nacionalnih pokreta specifične gradske zastave kao simboli lokalnog identiteta zamjenjuju nacionalnim simbolima, osobito od revolucionarne 1848.

Krajem 19. stoljeća razvojem građanskog društva, pojedina takva društva za svoje zastave biraju stare gradske simbole ili razvijaju nove, koje s vremenom poprimaju značaj gradskih zastava. Specifičan razvoj municipalnih zastava opaža se tada u Dalmaciji – kako u Splitu, tako i u nizu drugih gradova i općina (npr. Korčula, Bol na Braču). Naime, kako na izborima narodnjaci preuzimaju vlast u njima, tako uslijed zabrane uporabe hrvatske trobojnice (kao zastave druge zemlje u Monarhiji), a da bi ju zaobišli, za gradske zastave usvajaju upravo tu našu trobojnicu s gradskim grbom u sredini.

Nakon 1. svjetskog rata uporaba je gradskih zastava gotovo u potpunosti nestala, a pogotovo nakon drugog svjetskog rata u novom režimu. Ipak, s vremenom se uvidjela potreba za gradskim simbolima, pa se tako u najvećim gradovima u hrvatskoj krajem 60-ih i kasnije pojavljuju nove gradske zastave, uglavnom jednobojne s grbom kaka je u to doba korišten, modificiran u skladu s trenutnom ideologijom. Tako je među prvima novi grb usvojila upravo splitska općina 1969. na temelju svojih srednjovjekovnih kamenih grbova, jedan od prvih koji je u to vrijeme uključio i hrvatsku šahovnicu te dakako tada neizbježnu crvenu zvijezdu. No gradska zastava nije usvojena tada, a kada je 1991. zvijezda zamijenjena likom sv. Dujma, ni tada se nije usvojila zastava s tim grbom. Umjesto toga, usvojena je plava zastava sa suvremenim logotipom, prvo povodom obilježavanja 1700 obljetnice grada, da bi s vremenom prerasla u suvremenu gradsku zastavu.

Radujemo se Vašem dolasku!