• Informations/Contact [EN]

Zbirke

Ovdje možete pregledati zbirke iz opusa Muzeja grada Splita

 

Arhivska zbirka

Voditeljica zbirke: mr.sc. Tea Blagaić Januška, viša kustosica

Arhivska građa koja se kao zasebna zbirka čuva u Muzeju grada Splita raznovrsna je kao što su raznovrsni oblici djelatnosti jednog gradskog muzeja, a koji zadiru u sve pore kulturnog, povijesnog, društvenog, umjetničkog, gospodarskog i urbanističkog života. Počela se prikupljati sustavno od vremena osnutka Muzeja usporedo s prikupljanjem predmeta muzejskih zbirki i dokumentacijske građe. Kulturna pokretna baština pohranjena u Muzeju grada, kao i nepokretna, korespondira u svom životu sa dokumentima iz ove zbirke. U tom smislu rad na cjelokupnom muzejskom fundusu nedjeljiv od istraživanja unutar arhivske građe.

Građa unutar Arhivske zbirke podijeljena je u različite fondove i arhive među kojima razlikujemo obiteljske, odnosno fondove pojedinih ličnosti, nadalje fondove institucija, raznih udruga etc. Najstariji fondovi idu od XIV. stoljeća do druge polovice XX. stoljeća.

Unutar ovih fondova zastupljena je sva pisana baština Splita kako svjetovna, tako i crkvena. Radom na terenu kustosi se sreću sa predmetima baštine interesantnim za različite zbirke i sa izmještanjem spomenika baštine stvara se prva arhivska stepenica dokumentarnog karaktera. Na taj način korespondira u svojoj specifičnosti i Arhivska zbirka jednog muzeja.

Unutar Zbirke postoji i niz pojedinačnih, izuzetno značajnih dokumenata od kojih se posebno izdvaja Statut grada Splita iz 14. stoljeća, pa Libro d’oro, rukopisna knjiga zapisnika sjednica Velikog vijeća od 1420. do 1797. godine, te Glazbeni rječnik Julija Bajamontija, polihistora i skladatelja iz 18. stoljeća.

Statut grada Splita iz 1395. godine Provincija Ilirska Diffnik Matrikula Bajamonti note

Numizmatička zbirka

Voditeljica zbirke: Elvira Šarić Kostić, viša kustosica,  ravnateljica

Zbirka numizmatike Muzeja grada Splita nastala je sakupljačkom djelatnošću pojedinaca i institucija u kojima se sakupljala građa za budući Muzej, a to su Gradska biblioteka i Arheološki muzej u Splitu. Dio građe je u zbirku ušao kao nalaz arheoloških istraživanja. Predmeti pripadaju razdoblju od antike do 20. stoljeća i obuhvaćaju novac i platežna sredstva koja su bila u upotrebi na području grada Splita. U zbirci se nalaze kovani i papirni novci, određeni broj žetona i spomen novac. Značajni broj primjeraka čine kovanice iz antike, srednjovjekovni novac, te venecijanski novac. Najveći broj primjeraka rimskog novca pripada Dioklecijanovom novcu. Autonomni novac grada Splita ili splitski bagatini, kovan od prve polovice 12. stoljeća do 1357. godine, također je zastupljen u zbirci. Srebrni novac, tzv. Hrvojev novac, koji je u Splitu kovao herceg Splita, podkralj Dalmacije i Hrvatske, veliki vojvoda bosanski i knez Donjih krajeva Hrvoje Vukčić Hrvatinić, na reversu ima lik sv. Dujma i natpis s imenom grada Splita.
Dio predmeta zbirke izložen je u stalnom postavu koji dokumentira društvene prilike određenih povijesnih razdoblja grada Splita.

Novac Hrvoja Vukčića s imenom grada Splita i likom sv. Dujma, Split, 1403-1413. god., srebro Dioklecijanov novac, Gaius Aurelius Valerius Diocletianus, oko 243-316., bakar, srebro Srednjovjekovni splitski novac bagatin s natpisom SPALATINO, 1327-1357. god., baker

Zbirka crteža

Voditeljica zbirke: Nela Žižić, viša kustosica

Zbirka crteža utemeljena je odlukom Stručnog muzejskog vijeća 2011. godine, a u njoj su okupljeni crteži koji su se ranije vodili kao dio zbirke slika ili grafika. Sastoji se od 511 predmeta koji datiraju od 17. do 21. stoljeća i imaju veliku dokumentarnu vrijednost jer zorno predočavaju promjene u izgledu Splita i okolice kroz stoljeća te pružaju informacije o osobama i događajima iz prošlosti Dalmacije.

Crteži iz muzejske zbirke nabavljani su od vremena osnutka Muzeja uglavnom darovnicama ili otkupom, a njihovo porijeklo je vezano uz Split i šire dalmatinsko područje.

Jedna od najvrijednijih cjelina unutar zbirke crteža je mapa originalnih crteža mletačkog inženjera Giuseppea Santinija iz 1666. – 1668. godine s vedutama i planovima dalmatinskih gradova koja, između ostalog, sadrži najtočnije tlocrte i poglede na Split i okolicu. U zbirci se čuvaju i crteži engleskog arhitekta Thomasa Grahama Jacksona koji je od 1882. do 1886. godine minucioznim crtežom ovjekovječio najznačajnije umjetničke spomenike Dalmacije, Istre i Kvarnera. Izgled splitskog Narodnog trga prije rušenja 1821. godine može se razabrati na akvareliranom crtežu Faustine M. Vecchietti, a zahvaljujući crtaču Albertu Benningsenu muzej posjeduje jedanaest gradskih veduta iz prve četvrtine 20. stoljeća.

Thomas Graham Jackson PROPOVJEDAONICA KATEDRALE, SPLIT, 1885., akvarelirani crtež na papiru, MGS Giuseppe Santini POGLED NA BRDO MARJAN I SPLITSKI ZALJEV S ISTOČNE OBALE, 1666. g.- 1668. g., sep Faustina M. Vecchietti STARI SPLITSKI NARODNI TRG, 19. st., akvarel na papiru, MGS 2012 Anđeo Uvodić IVAN MEŠTROVIĆ I UDOVICA, 1925. g., olovka na papiru, MGS 1635 Albert Benningsen NARODNI TRG, oko 1925. g., tuš i akvarel na papiru, MGS 2023

Zbirka Emanuel Vidović

Voditeljica zbirke: Nela Žižić, viša kustosica

Osnovu zbirke Emanuel Vidović čine Vidovićeve slike i crteži koji je grad Split 1986. godine otkupio od Vidovićevih nasljednika s ciljem osnivanja Galerije Emanuel Vidović u sklopu Muzeja. Od tada je nabavljeno još 7 slika, a njima je pridružena i mapa crteža s motivima Splita koju je Muzej još 1967. godine otkupio od slikareva sina, dr. Slavana Vidovića.
Većina slika izvedena je u tehnici uljanih boja, nekoliko u tehnici gvaša i dvije u pastelu. Crteži su izvedeni u tehnici olovke, ugljena ili tuša. Zbirka slika predstavlja vjeran preslik slikarevih tematskih preokupacija na relaciji pejsaž-interijer-mrtva priroda i prati umjetnikovo stvaranje od 1898. godine do kraja života. Mnoge od zastupljenih slika pojavljuju se u pregledima hrvatske umjetnosti te u monografiji, studijama i katalozima o slikaru kao važna mjesta njegova stvaralaštva.

Dio zbirke Emanuel Vidović je i izvorni slikarev atelijer u kojem je Vidović živio i stvarao od 1942. do 1953. godine i koji je Vidovićeva obitelj darovala Muzeju grada Splita prilikom otkupa slika te 1986. godine. Inventar atelijera sastoji se od preko 700 predmeta kulturno-umjetničkog, povijesno-umjetničkog i etnografskog karaktera, od velikog broja fotografija i biblioteke koja broji više od 400 knjiga. Nakon otvorenja Galerije Emanuel Vidović nabavljene su brojne fotografije i rukopisi koji su vrijedna dokumentacija o slikarevu životu i djelu.

Emanuel Vidović, Splitska katedrala V, 1939., MGS 4163 OLYMPUS DIGITAL CAMERA 1Ulica svMikule u Varošu I INV 2090 Emanuel Vidović oko 1910. godine Emanuel Vidović, Motiv iz splitske luke, 1937. MGS 4182

Zbirka fotografija

Voditelj zbirke: Goran Borčić, muzejski savjetnik

U zbirci se mogu pronaći fotografije prvih splitskih fotografa počevši od Petra Zinka, među kojima je za istaknuti stereo fotografije; Edoarda Gallicya s fotografijama muških i ženskih portreta; Franza Laforesta s fotografijama dalmatinskih krajolika i splitskih antičkih spomenika, Marka Manenizze s atelierskim fotografijama poznatih splitskih osoba, Artura Bonavie sa splitskim vedutama, Marka Goldsteina, Henrika Wiesera, Luciana Morpurga, Karola Stühlera i mnogih drugih.
Inventirano je preko 18 000 originalnih fotografija i razglednica raznih formata, a cijela zbirka je digitalizirana.U zbirci se također nalaze i vrijedni primjerci foto i kino opreme među kojima se ističe projektor prvog splitskog kina The Grand Phono Biograph poznatijeg danas kao Kino Karaman koje je otpočelo radom 1907. godine.

Projektor kinematografa Karaman početak 20. stoljeća Petar Zink Peristil oko 1860. godine Karol Stühler Panorama s Marjana na Sustipan 1926. godina Luciano Morpurgo Dominisova ulica u Splitu oko 1908. godine Petar Zink Portret gospodina Girolama Camby oko 1865. godine Josip Popović Potret gospodina  Luigi Geremia oko 1872. godine Giuseppe Bajamonti, otac Antonia Dagerotipia oko 1860. godine

Zbirka grafike

Voditeljica zbirke: Nela Žižić, viša kustosica

Zbirka grafike postoji od utemeljenja Muzeja grada Splita 1948. godine, a sastoji se od pojedinačnih grafičkih listova, grafičkih mapa i knjiga domaćih i stranih autora. Grafike su nabavljane uglavnom darovnicama ili otkupom, a njihovo porijeklo je vezano uz Split i šire dalmatinsko područje.
Predmeti u zbirci datiraju od 17. do 21. stoljeća i imaju veliku dokumentarnu vrijednost jer zorno predočavaju promjene u izgledu Splita i okolice kroz stoljeća te pružaju informacije o lokalnom stanovništvu, o osobama i događajima iz prošlosti Dalmacije.
Vrijedna svjedočanstva o životu i izgledu grada i okolice iz 18. stoljeća pružaju knjige i pojedinačne grafike iz knjiga “Ruins of the Palace of the Emperor Diocletian at Spalatro in Dalmatia” Roberta Adama (London, 1764.) i “Voyage pittoresque et historique de l’Istrie et de la Dalmatie” Louis Françoisa Cassasa i Josepha Lavalléea (Pariz, 1802.). U zbirci se čuva i jedan od četiri bakroreza Bartolomea Nericija koji su kopije graviranih crteža iz knjige Roberta Adama.
Dragocjeni su dokumenti o gradu Splitu i njegovim stanovnicima iz prve polovice 19. stoljeća su grafike iz albuma “Album della antichità da Spalato disegnato da Francesco Bratanich con cenni del Dr. Francesco Carrara” (Padova, 1847.) i “La Dalmazia descritta con 48 tavole miniate, rappresentanti i principali costumi nazionali” (Zadar 1848.) autora Francesca Carrare te pojedini bakropisi iz knjige J. Gardnera Wilkinsona “Dalmatia and Montenegro”, I-II, London iz 1848. godine. Izgled, život grada i ugledne osobe iz prve polovice 20. stoljeća zorno prikazuju brojna djela hrvatskih grafičara od kojih treba navesti Nikolu Jakšića, Tomislava Krizmana, Vladimira Kirina, Anđela Uvodića, Antu Katunarića, Petra Bibića i Antuna Zuppa. U zbirci se čuvaju i djela stranih autora koji su pronašli nadahnuće u prirodnim i kulturnim ljepotama Splita i okolice, a među njima se umjetničkom kvalitetom ističu drvorezi austrijskih grafičara Emme Bormann i Wilhelma Sauera iz dvadesetih godina 20. stoljeća.
U muzej kontinuirano pristižu i djela protagonista hrvatske likovne scene druge polovice 20. i početka 21. stoljeća, a najzastupljenije su grafike splitskih autora (Vasko Lipovac, Matko Trebotić).

Anđeo Uvodić, BISKUP GRGUR NINSKI (I. MEŠTROVIĆ), 1928. g., litografija na papiru, MGS 1929 Charles Louis Clérisseau, Paolo Santini POGLED NA JUŽNO PROČELJE DIOKLECIJANOVE PALAČE, tabla VII Frane Bratanić, G. Agostini, Lit. Prosperini POGLED NA SPLITSKU LUKU I JUŽNO PROČELJE PALAČE, 184 Jacob Alt, Jos Zahradnieczek SPLITSKA LUKA, 1840. g., litografija i akvarel na papiru, MGS 2152 Louis François Cassas, Jerôme Paris, Joseph Maillet OPĆI POGLED NA SPLIT. Pogled s mora u blizini

Zbirka igračaka

Voditeljica zbirke: Darka Perko Kerum, kustosica

Zbirku igračaka osnovana je 1993. godine. Ona posjeduje 135 predmeta i registrirana je kao kulturno dobro Republike Hrvatske. Osim isključivo dječjih igračaka ona obuhvaća i širi aspekt igre, igranja, pa čak i tijek same proizvodnje igračaka (kalupi za izradu lutaka). U zbirci su tako svoje mjesto našle društvene igre tombola i šah. Kuglice s brojevima za tombulu i figure za šah s početka i iz prve polovice 20. stoljeća svjedoče nam o stoljetnoj popularnosti tih društvenih igara u gradu. U zbirci se nalaze predmeti od izuzetne vrijednosti za Split koji pokrivaju vremensko razdoblje od 18. do 20. stoljeća.

Najstariji datirani predmeti su reljef Ezopovih basni iz 18. stoljeća, te lutka i božićni ukrasi iz 19. stoljeća, a najmlađi predmet je lutka Crvenkapica iz 1985. godine. Ona je posebno zanimljiva jer je njen kreator i izvođač sama vlasnica prve dječje prodavaonice u Splitu Crvenkapica. U zbirci se nalaze i predmeti koji nisu nužno namijenjeni igri, već je njihova uporaba edukacijskog karaktera ili pak svojevrsna razonoda za djecu i odrasle: božićni ukrasi, kazališni rekviziti, sportski rekviziti i knjige za djecu i mlade. U 19. stoljeću Europa postaje centar proizvodnje lutaka, a zbirka igračaka može se pohvaliti da u svom fundusu posjeduje lutku s kraja 19. stoljeća. Osim po kvaliteti rijetkosti i ekskluzivnosti koja proizlazi iz kvalitete izrade, u sebi nosi i određeni socijalni kontekst. Znajući da je stanovništvo Splita 19. stoljeća u većini težačko, ona uz ostale predmete koji pripadaju malobrojnom građanskom sloju 19. stoljeća, svjedoči o visokom civilizacijskom i kulturološkom nivou Splita toga vremena.

Kako 20. stoljeće nosi tehničke inovacije i nove materijale u izradi igračaka, tako se i u proizvodnji lutaka javljaju suvremeniji materijali kao što su guma i plastika. Početkom stoljeća još uvijek se u proizvodnji igračaka koriste tradicionalniji materijali poput porculana, papira ili stakla. S prijelaza iz 19. u 20. stoljeće su i graditeljski elementi za djecu poznatog proizvođača Ad. Richter & Cie. Kameni graditeljski elementi ili popularno kocke zapravo su razna geometrijska tijela (kocke, kvadri, piramide, itd.) pomoću kojih se, uz priložena uputstva, mogu slagati dvorci, tornjevi, kućice i ostali građevni oblici. To su zapravo preteće današnjih Lego kocaka. Oni su prema svojim fizičkim, ali i nematerijalnim kvalitetama idealna spona prošlosti i sadašnjosti. Drugu povinu 20. stoljeća obilježava masovna proizvodnja igračaka, pa tako i masovna potrošnja i iskoristivost. Kako su se tehničke mogućnosti u proizvodnji sve više razvijale i mijenjale, vijek igračke bivao je sve kraći, tj. njena funkcija se ubrzano trošila. Osim toga, kraj 20. stoljeća donio je i niz novih političkih, društvenih i ekonomskih promjena.

Proizvodnju igračaka u Splitu, zamijenio je uvoz jeftinih kineskih ili nešto skupljih i kvalitetnijih zapadnjačih igračaka i predmeta namijenenih igri, zabavi i edukaciji.

Zbirka kamenih spomenika

Voditeljica zbirke: Elvira Šarić Kosić, viša kustosica, ravnateljica

Zbirka kamenih spomenika osnovana je 1948. godine s ciljem sakupljanja arhitektonskih i ostalih spomeničkih ulomaka stradalih tijekom Drugoga svjetskog rata. Naknadno je zbirka obogaćena darovanjima Arheološkog muzeja u Splitu i to predmetima koji mu sadržajno i vremenski nisu pripadali. Zbirka sadrži više od petsto predmeta s područja Splita iz razdoblja od 3. do 19. stoljeća. Sastoji se od grbova, koji čine vrijednu skupinu, dijelova arhitekture i građevnog materijala, dijelova crkvenog namještaja, nadgrobnih spomenika, spomen-ploča, ulomaka natpisa i raznih kamenih fragmenata. Nešto manje građe pripada kamenoj plastici koju čine skulpture i reljefi. Predmeti su izrađeni od različitih vrsta kamena, najčešće od vapnenca, pješčenjaka, ali i raznih vrsta mramora.
Zbirka je značajan inventar Muzeja grada Splita i dragocjen izvor za upoznavanje i proučavanje grada jer po svojem sadržaju predstavlja urbanističke, političke, umjetničke, vjerske i ekonomske aspekte određenih povijesnih razdoblja. Svakako se mogu izdvojiti određene cjeline kao što su cjelina koja obuhvaća nalaze arheoloških istraživanja Dioklecijanove palače, skulptura zvonika katedrale, gradski grbovi i grbovi najpoznatijih splitskih obitelji kao i ulomci Monumentalne fontane. Od značajnih predmeta u muzeju se čuva antička menza i dvije sfinge Dioklecijanove palače te skulptura Firentinčevog kruga.
Dio zbirke izložen je kao dio stalnog postava i to u dvorištu i lođi Papalićeve palače.

Arhitrav otarne pregrade s imenom majstora Dominika, splitski klesar, 10. st., mramor Sfinga iz Dioklecijanove palače, 4. st., crni granit Grb grada Splita (Carska česma na Trsteniku), 15. st., kamen

Zbirka karata, diploma i nacrta

Voditeljica zbirke: Elvira Šarić Kostić, viša kustosica, ravnateljica

Sakupljanje građe započelo je od samih početaka djelovanja Muzeja dok je još bio dio Gradske biblioteke, dok je sama zbirka oformljena naknadno temeljem Knjige inventara starih nacrta, diploma koje su se sakupljale od osnivanja muzeja, zemljopisnih karata, planova grada kao drugih predmeta poput maketa. Sastoji se od predmeta koji obuhvaćaju razdoblje od 16. do kraja 20. stoljeća i provenijencijom su vezani za područje grada Splita.
Kartografska građa sadrži karte i planove Splita i Dalmacije nastale u razdoblju od 16. stoljeća do suvremenih kartografskih izdanja 20. stoljeća. Najveći broj predmeta čine prikazi Splita kroz povijest, potom razne karte država u kojima se Split nalazio te predstavljaju povijesni izvor. Manji je broj rukopisnih karata i planova jer većinu čine tiskana izdanja. Od planova, najznačajniji je Schurmanov plan koji ulazi u sve preglede urbanističkog razvoja grada Splita zbog njegove važnosti.
Od diploma, koje predstavljaju službeni čin odavanja počasti, priznanja ili zahvalnosti određenoj zaslužnoj osobi, ustanovi ili organizaciji iz Splita u znak obilježavanja nekog događaja, građa se odnosi na događaje ili ličnosti vezane za Split. Najviše je predmeta iz razdoblja 19. i 20. stoljeća.
Veliki je broj nacrta raznih građevina Splita i to stambenih objekata, ali i javnih građevina značajnih arhitekata koji su djelovali na području grada tijekom 19. i 20. stoljeća.

Maketa Prokurativa, autor kipar Ivan Bulimbašić (Trst, 1883-Split, 1974. god.), Gips, drvo Diploma Gospodarske akademije Josipu Mussuri, 1774. god., papir, tisak, rukopis

Zbirka keramike i porculana

Voditeljica zbirke: Helga Zglav Martinac, muzejska savjetnica

Zbirka keramike i porculana nastala je u vrijeme formiranja Muzeja grada Splita. Fundus zbirke popunjavao se na različite načine. Najčešće je to bilo kupnjom, ali i darovanjima pojedinačnih predmeta ili cjelina u obliku donacija poput darovanja Marton (2005.), Arheološkog muzeja Split (2009.), Duplančića (2010.) te ostavština poput ljekarničke obitelji Tocigl, Kandide Rinčić, Anke Grabovac, arhitekta Slavka Muljačića, obitelji Slapničar. Ostavštine su posebno zanimljive cjeline koje govore u prvom redu o oporučitelju, a onda posredno i o njegovoj obitelji i vremenu u kojem se pojavljuje i živi u Splitu. Najznačajniji i najkvalitetniji dio fundusa Muzeja grada Splita čine predmeti iz ostavštine dr. Ive Tartaglie, gradonačelnika Splita s početka 20. stoljeća, velikog znalca umjetnosti, mecene i kolekcionara.

Znatan dio zbirke obuhvaća nalaze arheoloških istraživanja u Dioklecijanovoj palači (1968. – 1974.), u Papalićevoj palači (1988.), na Carrarinoj poljani (2005.), i Dominikanskom samostanu (2007. – 2008.) te drugim lokalitetima. Nalaze čine pretežno ulomci keramičkih posuda. Zbog svog karaktera i značaja za znanstvenu obradbu oni se ne tretiraju kao ostala muzejska građa već čine tzv. studijski dio zbirke. Dio predmeta iz fundusa zbirke keramike i porculana koji čine nalazi arheoloških istraživanja jugoistočnog dijela podruma Dioklecijanove palače (vode se kao podrumski nalazi) pripada razdoblju od 13. do 18. stoljeća. Fundus podrumskih nalaza predstavljen je publici 1999. godine izložbom Ulomak do ulomka…, a publiciran je 2004. godine u katalogu: H. Zglav-Martinac Ulomak do ulomka… (izd. Književni krug Split i Muzej Grada Splita).

Zbirka keramike i porculana broji 448 predmeta (276 inv. oznake). Predmeti se prema namjeni svrstavaju u sljedeće grupe: kuhinjsko posuđe (lonci, zdjele, forme za kolače i sl.) i oprema kupaonica; stolno posuđe (tanjuri, vrčevi, boce i sl.); ukrasni predmeti (vaze, pepeljare, figurice, suveniri, rasvjetna tijela i sl.); ljekarnička keramika (keramička oprema ljekarne – posude s etiketama sadržine, mužari, mjerice i sl.); ambalaža; građevinska keramika za uređenje interijera (podne i zidne pločice, pećnjaci i sl.).

LONAC, Lončarija, 13.-14. st., Lokalna proizvodnja TANJUR, Majolika, 18. st., Italija (Ligurija) VRČ, Majolika compendiaria, 16.– 17. st., Italija (Abruzzo, Castelli) ZDJELICA, Renesansna graffito keramika, početak 16. st., Italija (venetsko područje)

Zbirka namještaja

Voditeljica zbirke: Darka Perko Kerum, kustosica

Skupljanje predmeta za fundus Muzeja grada Splita, pa tako i predmeta za Zbirku namještaja, počinje 1915. godine u okrilju tadašnje Gradske knjižnice. Poseban događaj zbio se 1928. godine kada je nadbiskup Bonefačić darovao Nosiljku koja je pripadala trogirsko – splitskom nadbiskupu Ivanu Luki Garagninu. Zbirka namještaja u Muzeju grada Splita nastala je, dakle, kao rezultat kontinuirane potrebe i svojevrsna napora za dopunom cjelokupnoga zbirnog fonda i upotpunjenja kulturne povijesti grada Splita. Predmeti iz zbirke prate povijesno – umjetničke stilove od XIII. – XX. stoljeća. Presjek zbirke čine i podzbirke kao što su zbirka satova, utenzilija, varia, a upotpunjena je i nacrtima i drvodjelskim priborom. Zbirka se popunjavala najčešće otkupima, darovanjima i nasljeđivanjem. Otkupima se nastojao sadržajno obogatiti i zaštititi integritet predmeta baštine. Darovanja su najčešće prihvaćana kao gradnja sustava informacija vezanih za događaje i pojedince. Najzastupljeniji predmeti iz doba kasne gotike, renesanse i manirizma jesu škrinje. One su bile najčešći dio namještaja splitskih kuća tog vremena. Već od XVI. – XVIII. stoljeća u invetarima splistskih obitelji kao glavni komad namještaja i mogući derivat razvoja škrinje pojavljuju se komode i klecala. Muzej grada Splita u svom stalnom postavu izložio je Komodu i Klecalo iz Venecije, oko 1700. godine. Drugi po važnosti stabilni dio opreme palača i kuća u razdoblju baroka su stolovi. U stalnom postavu izložen je Stolić koji se pripisuje radionici venecijanskog kipara i drvorezbara Andree Brustolona, na prijelazu iz XVII. U XVIII. stoljeće.  Iako je Split XIX. stoljeća zbog političke i gospodarske situacije poprimao osobitosti perifernog grada, sačuvani predmeti u zbirci namještaja iz tog peroda dokazuju da je ipak slijedio ukus Europe. Pored još uvjeg prevladavajućeg uvezenog namještaja, javljaju se i radovi domaćih majstora poput Garniture primaće sobe nastale u Varaždinu oko 1830. godine. Osobito mjesto u zbrici, a i u stalnom postavu pripada Garnituri primaće sobe, rad drvodjelske radionice Mate Senjanovića i druga iz 1909. godine. Treba napomenuti da je Garnitura prepoznata i na međunarodnoj izložbi namještaja La casa moderna u Milanu 1909. godine gdje je osvojila prvu nagradu. U zbirci se također čuvaju radovi iz drugih, ali ne manje važnih radionica splitskih drvodjelaca s početka XX. stoljeća kao što su radionica braće Piteša, Josipa Pauta, Kaje Jelaske i sina i drugih majstora. Razjedinjenost podrijetla predmeta zbirke namještaja, kao i raznolikost u izvedbi, stilskim značajkama, pa čak i u stupnju očuvanosti govore nam o specifičnim povijesnim prilikama Splita i okolnostima u kojima su njegovi građani živjeli. Premda su drvodjelstvo i drvorezbarstvo sabijeni u granice obrta, koji nisu ubrojeni u umjetničke dosege, ipak su se održali i uzdizali sa zakonitostima stilova, mjerljivo s kiparskim i umanjenim arhitektonskim osobinama. Zbirka namještaja je živ, organiziran sustav predmeta baštine koji se prepoznaje unutar sredine u kojoj nastaje, vremenske distance i institucijskog okvira.

Sjedalica Toskana kraj 16. stoljeća Škrinja, Sjeverna Italija, poč. 16. stoljeća Stolić, Venecija, radionica Sat, Zagreb, oko 1840. Nosiljka, Venecija

Zbirka odlikovanja, medalja i plaketa

Voditelj zbirke: Goran Borčić, muzejski savjetnik

Zbirka je nastajala tijekom godina i obogaćivala se darovima i kupovinom. Danas broji preko 300 primjeraka. Medalje su većinom domaćeg, ali i inozemnog podrijetla. Muzejska odlikovanja uglavnom su izrađivana u stranim medaljerskim radionicama. Bogata po motivima, raznovrsna u oblicima i stilskim karakteristikama, ona predstavljaju mala umjetnička djela u kojima su njihovi proizvođači dostigli visoki umjetnički domet. Najveći broj naših medalja ilustriraju povijesne, političke i kulturne događaje, znamenite ličnosti. Među istaknutim umjetnicima čije se medalje čuvaju u zbirci valja istaknuti: najmarkantniju ličnost u povijesti našeg medaljerstva Ivu Kerdića, te Ivana Meštrovića i druge. Zbirka odlikovanja sastoji se uglavnom od odlikovanja druge polovice 19. i 20. stoljeća, a tek manji dio potječe iz vremena prije toga. Odlikovanja kao vidljiva priznanja za zasluge učinjene narodu, državi, društvu, vladaru i itd. za osobnu hrabrost, zalaganje i doprinos dijele se na ordene i medalje, na ratne i mirnodopske, na vojne i građanske.

Medalja Andrea Barbata, Sperandio Savelli, Mantova, Italija, 1478. godine Medalja Jadranske izložbe u Splitu 1925. godine (posrebrena), majstor nepoznat,1925. godine Plaketa don Frane Bulića, majstor nepoznat, 1921. godine Plaketa grba grada Splita (pozlaćena), prva polovica 20. stoljeća

Zbirka oružja

Voditelj zbirke: Goran Borčić, muzejski savjetnik

Bogati fundus temelji se na izuzetno brojnoj i vrijednoj zbirci doniranoj pri osnutku Muzeja od Gradske biblioteke ali i Arheološkog muzeja u Splitu, da bi se kasnije darovima građana i otkupom taj fundus obogatio tako da danas predstavlja izuzetnu vrijednost i jednu od najvrjednijih muzejskih zbirki oružja.
Vremenski raspon građe od 14. do polovice prošlog stoljeća obuhvaća vrijeme osmanske dominacije ovim prostorima, preko svjetskih ratova. Cijela zbirka oružja ima ukupno 300 primjeraka od kojih je najbrojniji primjerci vatrenog oružja. Zbirka je većim dijelom izlagana u Splitu i inozemstvu u Italiji i Španjolskoj gdje je pobudila veliki interes. U zbirci su zastupljene gotovo sve osnovne vrste oružja, a unutra zbirke građa je podijeljena na hladno, vatreno i obrambeno oružje. Zbirku vatrenog oružja čine puške, pištolji i revolveri te drugo vatreno oružje, a zbirku hladnog oružja sastoji se od oružja na motki, kraćem dršku, a od obrambenog za spomenuti je razne oklope, štitove, pancire i drugo.
Primjerci oružja iz muzejske zbirke nabavljani su otkupom ili darovnicama. Najvećim dijelom potječu iz zbirke Capogrosso-Cavagnin (Gradske biblioteke) te Antuna Lukanovića (Arheološki muzej u Splitu). Godine 1926. prenesena je u Arheološki muzej u Splitu zbirka starina sakupljača starina Antuna Lukanovića, financijskog komesara Šibenčana. Njegova zbirka potječe uglavnom od predmeta koje je sakupio u Vidu kod Metkovića, iz Burnuma kod Kistanja, iz Murtera i Danila (Municipium Riditarum) i iz Šibenika. Bilo je tu umjetnina iz raznih krajeva svijeta. Nažalost, Lukanović nije vodio popis o predmetima i nije naznačio gdje je što našao. U javnosti nije poznato što je sadržavala cjelokupna zbirka. Pored ostalih umjetnina bilo je tu mnoštvo pušaka, buzdovana, sabalja, bodeža, noževa i drugog oružja od kojih je izvjestan broj dospio i u Muzej grada Splita darovnicom Arheološkog muzeja u Splitu.

Barutnica – rog za barut, Suhl, Švicarska, 16. stoljeće Mač rapir Mač schiavona, Italija, 17. st. NABOJNJAČA – FIŠEKLIJA, Balkan, 19. stoljeće Sjekira – bradva, Njemačka, 16. stoljeće

Zbirka pečatnjaka

Voditelj zbirke: Goran Borčić, muzejski savjetnik

Zbirka pečatnjaka sastoji se od preko 300 predmeta među kojima ima primjeraka od izuzetne vrijednosti. Vrijeme nastanka pečatnjaka obuhvaća vremensko razdoblje od 16. do 21. stoljeća. Pečatnjaci su dokumenti vremena i društva u kojem su nastali i dio su političke i kulturne povijesti Hrvatske. Razlikuju se pečatnjaci upravnih ustanova i gradova, crkvenih ustanova i dostojanstvenika, trgovaca, obiteljski i osobni pečatnjaci, pečatnjaci s monogramom ili inicijalima, faksimila potpisa itd. Mnogi su znatno oštećeni pa ih je teško identificirati.

Pečatnjak gradonačelnika Splita Gaje Bulata (faksimil potpisa), Split, 1885. do 1893. godine Pečatnjak općine Split, 19. st., MGS 1479 Pečatnjak Zemaljskog odbora Kraljevine Dalmacije

Zbirka plakata

Plakat koncerta 8. svibnja 1893. godine u narodnom kazalištu Plakat predstave Dobri prijatelji, Tisak A.Zanonni, 1893. godine Plakat Splitske toplice, Radovan Tomasseo, 1920. godine Plakat izložbe Emanuela Vidovića, Jerolim Miše, 1936. godine Plakat komedije HNK u Splitu Vlasnik talionice, Tisak A.Zanonni, 1893. godine

Zbirka skulptura

Voditeljica zbirke: Nela Žižić, viša kustosica

Zbirka skulpture je utemeljena 1948. godine kada su umjetnine sakupljane za fundus Muzeja grada Splita prebačene iz Gradske biblioteke u Splitu. Nakon toga, zbirka je popunjavana uglavnom darovima građana i umjetnika koji su izlagali u Muzeju, a manji dio skulptura je otkupljen.
Kao dio fundusa povijesnog muzeja ova zbirka obuhvaća radove različitog tematskog, stilskog i vrijednosnog spektra koji su nastali od 17. stoljeća do danas. Sastoji se od portreta osoba iz društvenog, političkog i kulturnog života Splita i Dalmacije, različitih sakralnih prikaza, plastike koja je ukrašavala interijere i eksterijere splitskih palača, kao i od djela raznovrsne tematike čiji su tvorci umjetnici koji su životom, radom ili porijeklom vezani uz grad Split.
Najstarije skulpture u zbirci su fragment „Raspeća“ od bjelokosti, rad nepoznatog mletačkog majstora iz 17. stoljeća i tri skulpture od drva iz 18. stoljeća, „Sv. Ivan Nepomuk“, rad srednjoeuropskog majstora, „Biskup“ i reljef „Bogorodice s djetetom“, radovi nepoznatog talijanskog majstora.
Najveću povijesnu, ali i umjetničku vrijednost unutar zbirke imaju skulpture iz 20. stoljeća, posebno dio spomenika Marku Maruliću koji je u bronci načinio kipar Ivan Meštrović 1924. godine te nekoliko portreta sudionika Hrvatskog narodnog preporoda, portret Gaje Bulata Ivana Rendića, bista Dujma Mikačića Antuna Augustinčića i portret Lovre Borčića Ivana Bulimbašića. U zbirci se nalaze i fino izrađeni gipsani odljevi portreta osoba iz kulturnoumjetničkog života, bista Josipa Hatzea autora Ivana Bulimbašića te Noe Matošića s pjevačicom Balio Tome Rosandića. Splitski slikar i kipar Ivan Mirković koji je vješto izrađivao karikature prijatelja i sugrađana, u zbirci je zastupljen karikaturama Tina Ujevića, Ivana Meštrovića, dr. Ive Tartaglia, Krešimira Čorka, člana obitelji Savo te karikaturom Splićanina.

Ivan Meštrović MARKO MARULIĆ, 1924. g. Ivan Mirković KARIKATURA DR. IVE TARTAGLIE, 3. des. 20. st. Radoslav Duhović MAJKA I DIJETE (ZBJEG), 1988. Antun Augustinčić DUJAM MIKAČIĆ, 1927. g. Ivan Bulimbašić Mo. JOSIP HATZE, oko 1900. g.

Zbirka slika

Voditeljica zbirke: Nela Žižić, viša kustosica

Zbirka slika je utemeljena 1948. godine kada su umjetnine sakupljane za fundus Muzeja grada Splita prebačene iz Gradske biblioteke u Splitu. Nakon toga, zbirka je popunjavana uglavnom darovima građana i umjetnika koji su izlagali u Muzeju, a manji dio slika je otkupljen.
Kao dio fundusa povijesnog muzeja zbirka slika obuhvaća radove različitog stilskog i vrijednosnog spektra koji su nastali od 15. stoljeća do danas. Trenutno broji 326 predmeta, a sastoji se od splitskih veduta, portreta znamenitih ličnosti iz povijesti grada i okolice, sakralnih djela te od slika različite tematike čiji su autori umjetnici koji su životom, radom ili porijeklom vezani uz grad Split.

Najstarije slike u zbirci su “Bogorodica” iz 2. polovice 15. stoljeća koja je po tradiciji pripadala obitelji Marulić, a stilski je bliska radovima mletačkog slikara Lazzara Bastianija, “Raspeće” pučkog autora s kraja 15. stoljeća te “Bogorodica s djetetom posljednjeg bračkog kneza”, djelo italo-kretskog majstora iz 16. stoljeća.
Iz 17. i 18. stoljeća potječu portreti crkvenih dostojanstvenika i članova plemićkih obitelji te slike sakralne tematike, mahom djela nepoznatih talijanskih umjetnika. Među portretima veliku dokumentarnu vrijednost imaju portreti uglednog odvjetnika i književnika Jerolima Cavagnina i njegovog brata, trogirskog biskupa Šimuna Cavagnina, koje je naslikao nepoznati mletački slikar na kraju 17. stoljeća, zatim portreti dr. Radoša Micheli Vitturija, nadbiskupa Pacifica Bizze i kanonika Tome Čulića iz druge polovice 18. stoljeća.

Među slikama iz 19. stoljeća važno je spomenuti dva portreta splitskog slikara pl. Jurja Pavlovića. Veliko kulturnopovijesno značenje imaju splitske vedute i portreti splitskih građana koje su naslikali lokalni slikari amateri iz 19. stoljeća Petar Zečević i Frane Bratanić te slikar amater iz Trsta M. Olivero. Kvalitetni portreti splitskih uglednika s kraja 19. stoljeća djela su slikara Antonija Zuccara i Josipa Lalića. Potrete osoba iz kulturnog i političkog života grada Splita (Gajo Bulat, Vid Morpurgo, Natko Nodilo, dr. Ante Trumbić, don Lovre Katić, Dujam Srećko Karaman i dr.) potpisuju slikari Virgil Meneghello Dinčić, Vinko Draganja, Ivan Mirković, Narcis Burić i Silvije Bonacci Čiko. Splitske vedute iz 20. stoljeća naslikali su Silvije Bonacci Čiko, Josip Botteri, Anđeo Uvodić i Niko Armanda.

U zadnjem desetljeću zbirka slika se upotpunila dvjema donacijama, donacijom djela splitskog slikara i grafičara Božidara Matasa (112 slika) i donacijom slika slikara i scenografa Vinka Bavčevića (29 slika).

U muzej kontinuirano pristižu i djela protagonista splitske likovne scene druge polovice 20. stoljeća (Jakov Pavić, Frano Missia, Matko Trebotić, Josip Botteri Dini i dr.).

Lazzaro Bastiani BOGORODICA S DJETETOM, 2. pol. 15. st., tempera na drvu Nepoznati mletački autor JEROLIM CAVAGNIN, kraj 17. st., ulje na platnu Frane Bratanić POGLED NA SPLITSKU KATEDRALU, 1848. g., ulje na platnu Josip Botteri Dini PERISTIL, 1977. g., kombinirana tehnika na platnu Josip Lalić PORTRET GAJE BULATA, 1890. g., ulje na platnu

Zbirka stakla

Voditeljica zbirke: Helga  Zglav Martinac, muzejska savjetnica

Zbrika stakla nastala je u vrijeme formiranja Muzeja grada Splita. Njezin se fundus popunjavao na različite načine. Najčešće je to bilo kupnjom, ali česta su bila i darovanja pojedinih predmeta ili cjelina u obliku donacija, ostavština (ljekarnička obitelj Tocigl, Kandida Rinčić, Anka Grabovac, arhitekt Slavko Muljačić, obitelj Slapničar) te nalazi arheoloških istraživanja u povjesnoj jezgri Splita (podrumski nalaz: Dioklecijanova palača 1968. – 1974. g., Papalićeva palača 1988., Carrarina poljana 2005., Dominikanski samostan 2007./2008. i dr.). Ostavštine su posebno zanimljive cjeline koje govore u prvom redu o ličnosti oporučitelja, a onda posredno i o njegovoj obitelji, o vremenu u kojem se pojavljuje i živi u Splitu. Najznačajniji i najkvalitetniji dio fundusa Muzeja grada Splita čine predmeti iz ostavštine dr. Ive Tartaglie, gradonačelnika Splita s početka 20. st., velikog znalca umjetnosti, mecene, kolekcionara.

Zbirka stakla broji 163 inv. oznaka (245 predmeta). Prema namjeni predmeti se svrstavaju u sljedeće grupe: kuhinjsko posuđe (zdjele, staklenke i sl.); stolno posuđe (čaše, vrčevi, boce, tanjuri i sl.); ukrasni predmeti (vaze, pepeljare, figurice, suveniri, rasvjetna tijela i sl.); ljekarničko staklo (staklena oprema ljekarne – boce s etiketama sadržine, staklenke, epruvete, retorte, mjerice i sl.); ambalaža (boce, staklenke i sl.).

SERVIS ZA LIKER, 20. st., Češka, Iz obitelji dr. I. Tartaglia, Split SPOMEN ČAŠA MILLENIUM, Iz ljekarničke obitelji Margetić, Split BOCA VITO MORPURGO, Iz destilerije likera Morpurgo, 19. st., Italija LJEKARNIČKA BOCA,  20. st., Iz ljekarničke obitelji Tocigl, Split

Zbirka starih i rijetkih knjiga

Voditeljica zbirke: Helga Zglav Martinac, muzejska savjetnica

Muzej grada Splita posjeduje velik broj starih i rijetkih knjiga koje su obuhvaćene muzejskom zbirkom pod nazivom Zbirka starih i rijetkih knjiga (ZSRK). U njezin fundus spadaju tiskane knjige koje vremenski pripadaju razdoblju od 16. do sredine 19. st., a tematski ili vlasnički imaju veze sa Splitom i njegovom užom regijom.

2009. godine nakon katalogizacije i valorizacije građe objevljen je katalog te zbirke. On je rezultat rada ekipe koju su uz kustosicu-voditeljicu Helgu Zglav-Martinac činili i vanjski suradnici i licencirani stručnjaci knjižničke struke, angažirani na obradi i konsolidaciji fundusa ove vrijedne zbirke (Arsen Duplančić, Irena Urem i Bruno Kuzmanić). Katalog je promoviran 2009. godine u sklopu programa manifestacije Knjiga Mediterana koju svake godine organizira Književni krug Split.

Zbirka obuhvaća oko 1200 naslova od kojih ih je stotinjak u privezu. Najveći dio knjiga (937 naslova) pripada spomeničkoj knjižnici obitelji Capogrosso-Kavanjin iz Sutivana koja je 1949. godine kao cjelina predana na čuvanje Muzeju grada Splita. Radi se o knjižnici kojoj pripadaju knjige od 16. do 19. st. od kojih se pojedine smatraju izuzetnim rijetkostima.
Evidentiranjem stare i rijetke knjiške muzejske građe te njezinim objedinjavanjem u ovu zbirku, učinjen je značajan korak u spašavanju naše kuturne baštine, što je od strane znalaca i stručnjaka ocijenjeno vrlo značajanim u očuvanju našeg nacionalnog i kulturnog identiteta.

APHTHONIUS, Aphtonii sophistae Progymnasm..., 1630. TANARA, V., L'economia del cittadino in villa, Venezia, 1807. Memorie della Pubblica Socita Economica di Spalato, Venecija MARULIĆ, M., Dictorvm Factorvmqve Memorabilivm libri sex, Antverpen, 1577. LUČIĆ, I., De regno Dalmatiae et Croatiae, Vindebonae, 1758. La scuola salernitana, Parma, 1712.

Zbirka tekstila i modnog pribora

Voditeljica zbirke: Darka Perko Kerum, kustosica
Zbirka tekstila i modnog pribore utemeljena je 1948. g. Sustavno se dopunjavala otkupima i darovima, a sabire predmete koji nam govore o kulutri odijevanja i življenja u Splitu kroz prethodna stoljeća. Zbirku čine ženski i muški odjevni predmeti, donje rublje, obuća, dječja odjeća, nakit i modni dodaci poput torbica, šešira, suncobrana, rukavica, naočala. Promatrajući predmete iz zbirke možemo analizirati običaje, društveni položaj pojedinaca, napredak zajednice i mogućnost građana u praćenju onodobnih modnih trendova. Važno je istaknuti kako se zbirka nije ograničila samo na prikupljanje predmeta koji bi nam dočarali povijest odijevanja, već se prikupljenim predmetima nastoji prikazati i političke, socijalne pa čak liturgijske prilike u povijesti grada. U zbirci tekstila i modnog pribora čuva se oprema crkvenih interijera, liturgijsko ruho, oprave građanskih interijera poput tepiha, stoljnaka, podmetača, posteljine, zatim uzorci tekstila, trake s pogrebnih vijenaca Ante Trumbića, kao i trake prilikom otvaranja spomenika Grguru Ninskome. Fundus zbirke tekstila također posjeduje zastave koje obilježavaju određena politička zbivanja. U zbirci se tako čuva Zastava prve hrvatske općinske uprave u Splitu kada je 1882. godine vlast prešla u ruke narodnjaka. Predmeti su uglavnom prikupljani darovanjima i otkupima, a uvijek se nastoji voditi računa da predmeti zadovoljavaju estetske, kulturološke, povijesne kriterije. Najstariji prikupljeni predmeti datiraju iz 16. stoljeća i pripadaju skupni nakita. Iz 17. stoljeća je oslikani jastuk nepoznatog majstora koji je bio dio liturgijske opreme. Iz 18. stoljeća potječe odjeća i pribor za odijevanje koji su pripadali plemićkom i građanskom staležu, poput svilenih prsluka iz Venecije, muških baršunastih čizama protkanih zlatnim nitima. Kao raritet s kraja 18. stoljeća čuva se cjelovita ženska oprava, odnonsno ručno šivana i vezena haljina. Prateći razvoj ženskog odijevanja u 19. stoljeću, vidimo da ni Split nije zaostajao za modnim trendovima. Nekoliko izuzetnih primjera ženskih haljina iz druge polovice i kraja 19. stoljeća pokazuju nam da su građanke ipak bile u korak s tadašnjim europskim trendovima. Haljina izložena u stalnom postavu potječe iz Graza, nastala je oko 1900. godine. Iako se kontinuriano  prikupljala građa iz 20. stoljeća, cilj zbirke je, između ostalog, i prikupljanje odjevnih predmeta i modnog pribora koji svjedoče o bližoj prošlosti grada, odnosno o drugoj polovici 20. stoljeća. Na taj način bi se adekvatno mogao pratiti konitinuitet nastajnja i nestajanja povijesnih, društvenih i ekonomskih prilika u Splitu kroz odijevanje i modu.

Suncobran, kraj 19. stoljećaTorbica, početak 20. stoljećaVitrina s predmetima iz Zbirke tekstila i modnog pribora, stalni postavČešalj, kraj 19. stoljećaIgla za kosu, kraj 19. stoljećaLepeza, kraj 19. stoljeća

Zbirka umjetničkog obrta - metal

Voditelj zbirke: Goran Borčić, muzejski savjetnik

Zbirku čine predmeti izrađeni od neplemenitih kovina (crnih metala kao što su lijevano željezo i čelik te obojenih metala kao što su bakar, olovo, nikal, cink, kositar i lakši kao što je aluminij) i plemenitih (zlato, srebro, platina).
Zbirka predstavlja predmete iz svakodnevnog života od neplemenitih metala prije svega i njihovih legura. Zbirka obuhvaća čitav niz različitih predmeta kao što su: rasvjetna tijela, posuđe, utezi i mjere, obrtni proizvodi kao što su alati, brave, ključevi i lokoti, škrinje i kase. Zbirka čini više od 300 predmeta. Zbirka sadržava i predmete vezane uz ličnosti poznate iz političke povijesti ili iz kulture. Zbirka se artikulirala prije svega prema upotrebnim funkcijama tih predmeta. Tu su predmeti za opremu stanova i kuća, kućanski predmeti, predmeti za rasvjetu i grijanje, alati i razni pribori i mjerni instrumenti. Najbrojniji su brave, lokoti i ključevi.

Kasa brodska, Venecija, 16. st. Ključ Lokot, Njemačka, 16. st. Garnitura utega za ulaganje, Venecija, kraj 18. st. Kalup za izradu zavjetnih pločica, nepoznati majstor, 17. st.

Zbirka značaka

ZNAČKA KOŠARKAŠKOG PRVENSTVA EUROPE U SPLITU, Split, 1975. godine, ZNAČKA MEDITERANSKIH IGARA U SPLITU, Split, 1979. godine ZNAČKA AUTOPUTA ZAGREB-SPLIT, Split, 1971. godine ZNAČKA HAJDUKA, Split, 1971. godine